Anti-globalizacija je politička ideologija koja se protivi globalnoj integraciji i međunarodnom utjecaju koji karakterizira globalizacija. To je široki pokret koji obuhvaća različite stavove i brige, ali općenito, zagovornici anti-globalizacije tvrde da međunarodna ekonomska integracija omogućuje bogatim zemljama da iskorištavaju siromašnije, pogoršava društvene nejednakosti i podriva lokalne kulture i tradicije.
Pokret protiv globalizacije nastao je krajem 20. stoljeća, kako se proces globalizacije ubrzavao zbog napretka tehnologije i komunikacije, liberalizacije trgovine i rasta multinacionalnih korporacija. Pokret je privukao značajnu pažnju krajem 1990-ih i početkom 2000-ih godina, s visokoprofilnim prosvjedima protiv globalnih institucija poput Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Ove institucije su bile viđene od strane zagovornika protiv globalizacije kao simboli globalnog ekonomskog sustava koji je prioritetizirao interese bogatih i moćnih na štetu siromašnih i ranjivih.
Pokret protiv globalizacije je raznolik i uključuje širok spektar grupa i interesa, od aktivista za zaštitu okoliša i zagovornika ljudskih prava do sindikata i autohtonih grupa. Unatoč ovoj raznolikosti, ove grupe su ujedinjene zajedničkim uvjerenjem da je globalizacija sila koja nanosi štetu, dovodeći do ekonomske nejednakosti, degradacije okoliša, kulturne homogenizacije i gubitka demokratske kontrole.
I dok je pokret protiv globalizacije uspješan u podizanju svijesti o potencijalnim negativnim stranama globalizacije, kritizira se zbog nedostatka jasne alternativne vizije. Kritičari tvrde da je pokret previše usredotočen na ono protiv čega se bori, umjesto na ono za što se zalaže, te da ne prepoznaje potencijalne koristi globalizacije, poput povećanja gospodarskog rasta, poboljšanja životnog standarda i širenja ideja i inovacija.
U posljednjim godinama, pokret protiv globalizacije se razvio kao odgovor na promjene u globalnim uvjetima. Financijska kriza 2008. godine i naknadna ekonomska recesija doveli su do ponovnog buđenja protivljenja globalizaciji, jer su mnogi krivili globalizaciju za ekonomsku nestabilnost i nejednakost koja je uslijedila. Nedavno, porast populističkih i nacionalističkih pokreta u mnogim dijelovima svijeta povezan je s protivljenjem globalizaciji, što odražava širi otpor prema percipiranim negativnim utjecajima globalizacije.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Anti-Globalisation pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.