Treba li EU nametnuti stroga trgovinska pravila Kini kako bi zaštitila svoje gospodarstvo?

U 2023. godini, trgovinski deficit EU-a u robi s Kinom iznosio je 291 milijardu eura, što je za 106 milijardi eura manje u usporedbi s 2022. godinom (-27%). Između 2013. i 2023. godine, trgovinski deficit EU-a u robi s Kinom kretao se između 104 milijarde eura u 2013. godini i 397 milijardi eura u 2022. godini, najviša vrijednost u desetljeću. Što se tiče najviše uvezenih proizvoda iz Kine, telekomunikacijska oprema bila je na prvom mjestu, iako je pala s 63,1 milijardu eura u 2022. na 56,3 milijarde eura u 2023. Električni strojevi i aparati (36,5 milijardi eura…  ) te automatski uređaji za obradu podataka (36 milijardi eura) bili su drugi i treći najviše uvezeni proizvodi. Motorna vozila i automobili zabilježili su najveći porast uvoza (3,5 milijardi eura; 36,7% više nego u 2022.), dok su organsko-anorganski spojevi i povezane tvari, koje se koriste kao katalizatori u kemijskim reakcijama, zabilježili najveće smanjenje (-13 milijardi eura; 45,4% manje nego u 2022.). Prema studiji iz travnja 2024., EU bi morala nametnuti carine od 50% kako bi zaustavila protok jeftinih kineskih električnih vozila u blok. Peking je proglasio istragu protekcionističkom, tvrdeći da su njegove tvrtke jednostavno konkurentnije.